« Prosinac 2024 » | ||||||
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 1 |
2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 |
16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 |
23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 |
30 | 31 | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 |
Ova stranica je namijenjena učenicima i njihovim roditeljima s ciljem informiranja o aktualnostima i aktivnostima iz predmeta prirode, biologije, kemije i fizike i popularizacije prirodne skupine predmeta.
U petak, 4.11.2016. održana je prva u nizu radionica projekta „Večer kemije“ pod nazivom Kromatografija. Učenici i njihovi roditelji pod vodstvom učiteljica Maje Puc, Jasmine Zastavniković i Klaudije Aušperger imali su zadatak razdvojiti pigmente iz određenih uzoraka. Bila je to još jedna večer puna smijeha i radnog elana. Bila je to večer u kojoj su učenici, roditelji i učitelji bili partneri koji zajedničkim snagama populariziraju kemiju kao znanost i uspostavljaju odlične suradničke odnose, a na kraju umjesto „Laku noć!“ pitaju : „Kada se idući put vidimo?“.
Naučili smo da je kromatografija fizikalna metoda koja se koristi za razdvajanje sastojaka homogene smjese. Odijeljeni sastojci se vide kao obojene vrpce po kojima je ta tehnika dobila ime (grč.chroma = boja).
Sudionici su radili uspravnu i kružnu kromatografiju na filter papiru.
U uspravnoj kromatografiji su na filter papiru, na udaljenosti oko 1,5cm od kraja, običnom, grafitnom olovkom povukli smo iniju. Ta linija je označavala start, a filter papir smo zvali stacionarnom fazom. Crnim, ljubičastim ili zelenim flomasterom nanijeli su na liniju starta zasebnu, jasno vidljivu točku. Boja iz flomastera predstavljala je našu smjesu uzoraka čiji sastav želimo razdvojiti i istražiti. Filter papir sa uzorkom zalijepili smo na drveni štapić i kao stacionarnu fazu umetnuli u staklenku ili čašu tako da se startna linija nalazila oko 1 cm iznad razine vode odnosno otapala. Staklenku ili čašu zatvoriti su zatvorili i opažali.
U kružnoj kromatografiji na komadu filter papira su označiti sredinu točkom flomastera odabrane boje koju smo ispitivali. Filter papir smo staviti iznad Petrijeve zdjelice. U čašu smo ulili vodu koju smo postepeno kap po kap dokapavali iznad točke označene određenom bojom na filter papiru Postupak smo ponavljati sve dok su vidljive promjene odnosno dok se boje odvajaju.
Pokusima smo dobiti sljedeće predviđene rezultate našeg kromatograma:
a) ljubičasta boja je smjesa sastojaka plave i crvene boje
b) tamno zelena boja je smjesa sastojaka plave i žute boje
c) crna boja je smjesa sastojaka ljubičaste, žute i plave boje.
U pokusu „Kromatografija pigmenata biljaka“ koristili smo mljevenu crvenu papriku koju smo otopili u acetonu. Kao pokretnu fazu smo koristili smjesu benzina za čišćenje i 96% etanola i radili ju kao uspravnu kromatografiju. Kromatogram tog pokusa se razlikovao ovisno o vrsti crvene paprike. Može sadržavati malo obojene tvari pa je takav kromatogram s razmazanom slabo žutom bojom ili možemo kao rezultat dobiti smjesu boja, pigmenata iz skupine karotenoida. Detaljna laboratorijska istraživanja su pokazala da crvena paprika sadrži više od 30 različitih pigmenata od kojih su najzastupljeniji kapsantin i beta-karoten.
U našim pokusima djelovanjem kapilarne sile otapalo odnosno pokretna faza se penje uzduž filter papira. Sastojci boje se otapaju i penju zajedno s otapalom. Istovremeno, dio otopljene boje iz otopine se veže na stacionarnu fazu odnosno celulozna vlakna. No nadolazeća pokretna faza odnosno svježe otapalo, ponovno otapa boju s celuloznih vlakana i nosi ju prema gore. Boja se raspodijeli između pokretne i stacionarne faze. Oni sastojci koji se čvršće vežu na stacionarnu fazu putuju sporije, a oni koji preferiraju pokretnu fazu, odnosno otapalo putuju brže prema vrhu filter papira. Tako se sastojci smjese razdvoje, a kako su različito obojeni lako ih je uočiti.