U posljednje vrijeme svjedočimo sve učestalijoj pojavi konzumacije energetskih napitaka među mladima pa tako i u našoj školi, unatoč postojećim zabranama. Kako bismo dobili stvaran uvid u stavove, znanja i navike naših učenika, učiteljica biologije Maja Puc i učiteljica kemije Klaudija Aušperger osmislile su i provele „Istraživanje o energetskim pićima“.

​Istraživanje je provedeno u školskoj godini 2025./2026. među učenicima sedmih i osmih razreda I. osnovne škole Bjelovar, a u njemu je sudjelovalo ukupno 151 ispitanika.

​Glavni ciljevi ovog istraživanja u sklopu izvannastavnih aktivnosti Zdravlje na tanjuru i Laboratorija znanja bili su:

​- primjena kurikuluma biologije i kemije u stvarnom svijetu kroz poticanje aktivnog učenja i kritičkog razmišljanja

​- razvoj istraživačkih vještina kod učenika (od postavljanja hipoteza do analize podataka)

​- prikupljanje egzaktnih podataka koji će poslužiti kao smjernice za daljnje edukativne aktivnosti učiteljica i promicanje zdravih životnih navika.

​

​Istraživanje je obuhvatilo demografska pitanja te pitanja o navikama, motivaciji i znanju o sastavu i štetnosti energetskih pića.

​​U uzorku od 151 obrađenog odgovora sudjelovalo je 56% (85) učenika 8. razreda i 44% (66) učenika 7. razreda. Rodna zastupljenost bila je gotovo podjednaka: 51% (77) učenica i 49% (74) učenika. Većina ispitanika prethodni je razred završila s vrlo dobrim (45%) ili odličnim uspjehom (40%).

​Zabrinjavajući je podatak da je čak 89% učenika (134 ispitanika) izjavilo da je barem jedanput probalo energetsko piće dok je samo 11% (17) odoljelo tom iskušenju.

​​Među onima koji konzumiraju ova pića najčešći motivi su osobni užitak (“jer ga baš voliš” – 36% odnosno 54 učenika) ili preporuka vršnjaka/drugih osoba (24% odnosno 36 učenika). Kao uvjerljivo glavni razlog konzumacije učenici navode dobar okus (80 učenika).

​Kada je riječ o svjesnosti o tome što unose u organizam, rezultati pokazuju manjak opreza pri čemu čak 48% učenika nikada ne čita deklaraciju na energetskom piću, ponekad je čita 42%, dok je uvijek čita tek rijetkih 11%.

​​Iako rijetko čitaju deklaracije, učenici pokazuju visoku teorijsku svijest o tome da ova pića nisu dobra za zdravlje i ​89% učenika smatra da energetska pića NISU zdrava.

​Čak 92% njih je čulo ili vidjelo negativnu kritiku o energetskim pićima, a 93% je bilo izravno upozoreno na njihovu štetnost.

​Kada razgovaraju o ovoj temi, učenici se najviše povjeravaju prijateljima (39%) i roditeljima (38%) dok o tome s učiteljima razgovara 15% ispitanika.

​​Ispitanici su pokazali iznimno dobro znanje o ključnim komponentama i rizicima pa 87% učenika točno zna da energetska pića spadaju u bezalkoholna pića. Također, velika većina (76% odnosno 145 učenika) ispravno identificira kofein kao sastojak koji se u njima nalazi u velikim količinama.

​Učenici su prepoznali da konzumacija može uzrokovati brojne probleme. Kao najizraženiji rizik uvjerljivo izdvajaju srčane probleme (čak 145 odgovora), a zatim nemir (67), karijes (43), debljinu (40) i dehidraciju (33). Čak 93% učenika (141 ispitanik) svjesno je da energetsko piće može dovesti do teških zdravstvenih posljedica pa čak i smrti.

​

​Provedeno istraživanje dovelo nas je do zanimljivog i naizgled kontradiktornog zaključka da učenici posjeduju iznimno visoku razinu teorijskog znanja o štetnosti energetskih pića, ali to znanje ne primjenjuju u praksi.

​Iako velika većina zna da ta pića sadrže goleme količine kofeina, da mogu uzrokovati probleme sa srcem pa i fatalne posljedice, privlačnost “dobrog okusa” i vršnjački utjecaj i dalje prevladavaju zbog čega je čak 89% njih probalo ova pića.

​

Ovi rezultati poslužit će nam kao izvrstan temelj za daljnje razredne rasprave, radionice i projekte usmjerene na očuvanje zdravlja. Fokus budućih edukacija ne smije biti samo na ponavljanju onoga što učenici već znaju (da su pića štetna), već na jačanju njihove kritičke svijesti, učenju kako se oduprijeti pritisku okoline te stvaranju zdravijih prehrambenih navika.

​Ovo istraživanje se pokazalo kao primjer izvrsne prakse i modela primjene teorijskog znanja iz biologije i kemije u svakodnevnom životu učenika te kao putokaz za buduće aktivnosti u prevenciji i očuvanju zdravlja.